Apre yon kanpay long ak ajite, eleksyon ki pi enpòtan nan listwa modèn Amerik la rive nan bout li. Ansyen Prezidan Donald Trump te genyen dezyèm manda li nan eleksyon Mezon Blanch lan lè li te bat Vis Prezidan Kamala Harris sou platfòm tankou sipòte legalizasyon marigwana nan nivo eta a ak yon refòm federal limite sou marigwana. Previzyon nouvo gouvènman an pou lavni marigwana a ap kòmanse etabli.
Anplis viktwa Trump la ki te tèlman gwo sanzatann, ak dosye melanje li nan sipòte refòm marigwana a, anpil eta te òganize vòt enpòtan ki pral gen yon enpak siyifikatif sou biznis marigwana ameriken an.
Florid, Nebraska, Dakota dinò ak lòt eta yo te òganize vòt pou detèmine mezi kle konsènan règleman ak refòm marigwana medikal ak non-medikal.
Donald Trump kounye a vin dezyèm moun nan listwa Amerik ki re-eli kòm prezidan apre li te pèdi yon eleksyon, epi yo prevwa li pral vin premye Repibliken ki re-eli depi George W. Bush an 2004.
Jan tout moun konnen, refòm marigwana ap jwe yon wòl ki pi enpòtan nan eleksyon prezidansyèl ane sa a, epi mouvman prezidan aktyèl Biden an pou reklasifye marigwana nan nivo federal la te kòmanse tou, ki pral antre nan faz odyans lan kounye a.
Vis Prezidan Kamala Harris te pouse pwomès refòm predesesè li a yon pa pi lwen epi li te pwomèt pou l rive legalize marigwana nan nivo federal yon fwa li eli. Malgre pozisyon Trump la pi konplèks, li toujou relativman pozitif, sitou konpare ak pozisyon li te pran nan eleksyon anvan yo.
Pandan premye manda li a, Trump te fè kèk kòmantè sou politik marigwana a, li te sipòte tanporèman lejislasyon ki pèmèt eta yo devlope pwòp politik pa yo, men li pa t pran okenn aksyon administratif pou kodifye politik la.
Pandan manda li a, pi gwo reyalizasyon Trump se te siyen yon gwo lwa federal sou agrikilti, Lwa Agrikòl Etazini an 2018, ki te legalize chanv apre plizyè dizèn ane entèdiksyon.
Selon rapò medya yo, majorite votè nan eta enpòtan yo sipòte refòm sou marigwana, epi konferans pou laprès Trump nan Mar-a-Lago nan mwa Out la te fè yon ti pale sanzatann sou sipò pou dekriminalize marigwana. Li te di, “Pandan n ap legalize marigwana, mwen dakò plis toujou ak sa paske ou konnen, yo legalize marigwana nan tout peyi a.”
Remak Trump yo te make yon chanjman parapò ak pozisyon fèm li te genyen anvan an. Li te mande pou yo egzekite trafikè dwòg yo kòm yon pati nan kanpay re-eleksyon li an 2022. Lè l ap gade sitiyasyon aktyèl la, Trump te fè remake, “Li twò difisil kounye a ke prizon yo plen ak moun ki te kondane a prizon pou bagay lejitim.”
Yon mwa apre, fason Trump te eksprime sipò li an piblik pou inisyativ vòt legalizasyon marigwana nan Florid te sipriz anpil moun. Li te poste sou platfòm medya sosyal li a, Truth Social, kote li deklare: “Florid, tankou anpil lòt eta apwouve, ta dwe legalize posesyon marigwana pou granmoun pou itilizasyon pèsonèl anba Twazyèm Amannman an.”
Twazyèm Amannman an gen pou objektif legalize posesyon jiska twa ons marigwana pa granmoun ki gen 21 an oswa plis nan Florid. Malgre ke majorite Floridyen yo te vote an favè mezi a, li pa t rive nan papòt 60% ki nesesè pou pase yon amannman konstitisyonèl e finalman li te echwe madi.
Malgre sipò sa a pa t bay okenn rezilta finalman, deklarasyon sa a kontredi remak li te fè anvan yo ak gwo opozan refòm marigwana a, gouvènè repibliken Florid la, Ron DeSantis.
Pandansetan, nan fen mwa septanm, Trump te eksprime tou sipò li pou de mezi refòm marigwana ki toujou ap kontinye e ki enpòtan anpil: pozisyon administrasyon Biden an sou reklasifikasyon marigwana ak Lwa Safe Banking ke endistri a ap eseye adopte depi 2019 la.
Trump te ekri sou Truth Social, “Antanke Prezidan, nou pral kontinye konsantre sou rechèch pou debloke itilizasyon medikal marigwana kòm yon sibstans nan Lis III epi travay avèk Kongrè a pou adopte lwa ki gen bon sans, tankou bay sèvis bankè an sekirite pou konpayi marigwana otorize pa leta epi sipòte dwa eta yo pou adopte lwa sou marigwana.”
Sepandan, rete pou wè si Trump pral kenbe pwomès sa yo, paske endistri a gen reyaksyon melanje sou viktwa resan li yo.
Si Prezidan Trump gen entansyon respekte sipò masif pou refòm marigwana a, nou espere li chwazi yon kabinè ki pare pou pran aksyon sou legalizasyon federal la, refòm bankè a, ak aksè veteran yo. Baze sou nominasyon li a, nou pral kapab mezire kijan li pral pran pwomès kanpay li yo oserye,” te di Evan Nisson, yon defansè legalizasyon marigwana ak PDG NisnCon.
PDG Somai Pharmaceuticals, Michael Sassano, te ajoute, “Pati Demokrat la gen lontan depi l ap itilize marigwana kòm yon mwayen pou negosye politik.
Yo te gen tout opòtinite pou kontwole twa branch pouvwa yo, epi yo te ka fasilman chanje sitiyasyon an lè yo te reklasifye marigwana atravè DEA. Trump te toujou kanpe bò kote biznis yo, depans gouvènman ki pa nesesè, e menm padone anpil vyolasyon marigwana. Li gen plis chans pou l reyisi kote tout moun echwe, epi li ka reklasifye marigwana epi bay sèvis bankè ki an sekirite.
David Culver, Vis Prezidan Senior Asosyasyon Kanabis Ameriken an, te eksprime optimis li tou, li te deklare, “Avèk Prezidan Trump ki retounen nan Mezon Blanch lan, endistri marigwana a gen anpil rezon pou l optimis. Li te eksprime sipò li pou Lwa sou Sekirite Bankè a ak reklasifikasyon marigwana a, angaje l pou pwoteje sekirite konsomatè yo epi anpeche ekspozisyon jèn yo a marigwana. Nou anvi travay avèk administrasyon li a pou nou fè avanse refòm federal ki gen sans.
Dapre yon sondaj YouGov ki te fèt sou 20 endistri diferan, an jeneral, votè yo kwè ke Trump pi favorab pou 13 sou 20 endistri, tankou endistri marigwana a.
Li pa sèten si deklarasyon Trump la pral tradui an aksyon pou refòme lejislasyon an apre li fin pran pouvwa an janvye ane pwochèn. Pati Repibliken an reprann majorite li nan Sena a, alòske konpozisyon politik Chanm Reprezantan an rete pou detèmine. Anfèt, pouvwa inilateral Prezidan an pou modifye lwa federal sou marigwana yo limite, epi kongrèman Repibliken yo istorikman reziste refòm marigwana a.
Malgre ke moun yo te sezi pa chanjman sibit nan pozisyon Trump sou marigwana, ansyen prezidan an te defann legalizasyon tout dwòg 30 ane de sa.
Anfèt, tankou nan nenpòt eleksyon, nou pa ka konnen nan ki pwen kandida ki genyen an ap kenbe pwomès kanpay li yo, epi kesyon marigwana a pa yon eksepsyon. Nou pral kontinye siveye sitiyasyon an.
Dat piblikasyon: 14 novanm 2024